Svjetske cijene hrane u lipnju su blago pale, što je dovelo do petomjesečnih uzastopnih skokova uzrokovanih padom cijena mliječnih proizvoda, objavila je u četvrtak, 4. srpnja UN-ova agencija za hranu.
Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) također je zadržala svoju prognozu globalne proizvodnje žitarica za 2019. godinu nepromijenjenom od lipnja, ali je povećala svoju godišnju prognozu za oko 1,2% u odnosu na razinu 2018., pri čemu se najveći dio rasta očekivao zbog rasta proizvodnje pšenica.
FAO indeks cijena hrane, koji mjeri mjesečne promjene u košarici žitarica, uljanih sjemenki, mliječnih proizvoda, mesa i šećera, prosječno je iznosio 173,0 bodova prošlog mjeseca od revidiranih naviše za 173,5 bodova u svibnju. Ranije je ta brojka iznosila 172,4.
Indeks cijena FAO za mliječne proizvode smanjio se za 11,9% u usporedbi s majskom vrijednošću, ali od početka godine nastavio je rasti za 9,4%, a slabljenje cijena u lipnju nastalo je zbog povećanih izvoznih mogućnosti i slabe potražnje za uvozom.
FAO indeks cijena povrća također je pao, padajući 1,6% na mjesečnoj razini i dostigavši najnižu razinu od prosinca, uglavnom zbog slabljenja cijena palminog i sojinog ulja.
Suprotno tome, indeks cijena žitarica porastao je 6,7% u odnosu na svibanj i porastao je 3,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je uzrokovano naglim rastom izvoznih kotacija cijena kukuruza, uglavnom zbog očekivanja jačeg izvoza najvećeg svjetskog proizvođača - Sjedinjenih Država.
Indeks cijena mesa porastao je 1,5% u odnosu na mjesec, a indeks šećera 4,2%. U svojoj trećoj prognozi za 2019. FAO predviđa da će globalna proizvodnja žitarica biti 2.685 milijardi tona, nepromijenjena u izvješću iz lipnja, a još uvijek će se povećati za 1,2% u odnosu na razinu iz 2018. godine.
Prema prognozama FAO-a, svjetska potrošnja žita u 2019.-2020. Malo će se povećati, a sada bi trebala premašiti 2,708 milijardi tona, što je 1,0% više od razine 2018.-2019.
