Plantaže grčke jagode uglavnom opslužuju migranti iz Bangladeša. Oni tamo ostaju godinama, zarađuju za život u užasnom, neljudskom okruženju.
Svake godine, od listopada do svibnja, na grčkom poljoprivrednom tržištu rada radi do 12 tisuća, a uglavnom rade na plantažama jagoda.
Farmerski migranti kažu da poljoprivrednici donose veliku zaradu ne želeći im osigurati pristojno stanovanje. Kao rezultat, radnici su prisiljeni iznajmljivati nekorišteno poljoprivredno zemljište i graditi privremene kolibe, koje oni nazivaju "barangays".
Stambeni blokovi sastoje se od raznih otpadaka, plastike, bambusovih štapića, kartona, što ih čini vrlo opasnim za život, jer ne samo da ne mogu zaštititi radnike od nepovoljnih vremenskih uvjeta, već su i lako zapaljivi.
Grčka je 10. najveći izvoznik jagoda na svijetu i to je vrlo intenzivna obrada. Nakon berbe plodovi se brzo raspadaju. Zato se jagode trebaju ubirati brzo i točno, za što je potrebno više ljudi. Lokalni stanovnici ne žele raditi takav posao, pa migranti čine okosnicu ove poljoprivredne proizvodnje.
Poljoprivrednici ostvaruju ogromne zarade samo iznajmljivanjem neprimjerenog smještaja za radnike migrante. Osim toga, radnici rade bez ugovora, a u slučaju neplaćanja stanarine, lokalna policija ih je čak maltretirala i zastrašivala.
Radnici migranti redovito umiru u čestim požarima u zapaljivim barangama, gdje nema tekuće vode, struje ili sanitarnih prostorija.
U lipnju 2018. u migrantskom naselju u Nea Manoladi izbio je veliki požar, koji je oteo sve ljude tamo. Više od 340 bangladeških radnika izgubilo je sve što su imali. U istoj regiji izbio je 7 požara 2019. godine.